Zid
Dobro došli na forum Zid!

Ovu poruku vidite jer pregledate naš forum kao gost.

Ukoliko se registrujete dobićete mogućnost da odgovarate na teme, otvarate nove, upoznate nove ljude, učestvujete u forumskim takmičenjima i iskoristite sve pogodnosti jednog člana. Registracija traje samo minut, jednostavna je i potpuno besplatna.

Da biste se registrovali kliknite ovde.

Važna napomena: Mejl za registraciju može dospeti u spam ili trash u vašem mejlu, pa prilikom aktivacije naloga, ukoliko ne dobijete mejl u inbox, proverite da li je možda završio tamo.


Join the forum, it's quick and easy

Zid
Dobro došli na forum Zid!

Ovu poruku vidite jer pregledate naš forum kao gost.

Ukoliko se registrujete dobićete mogućnost da odgovarate na teme, otvarate nove, upoznate nove ljude, učestvujete u forumskim takmičenjima i iskoristite sve pogodnosti jednog člana. Registracija traje samo minut, jednostavna je i potpuno besplatna.

Da biste se registrovali kliknite ovde.

Važna napomena: Mejl za registraciju može dospeti u spam ili trash u vašem mejlu, pa prilikom aktivacije naloga, ukoliko ne dobijete mejl u inbox, proverite da li je možda završio tamo.
Zid
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Mihail Šolohov

Ići dole

Mihail Šolohov Empty Mihail Šolohov

Počalji od Still_dreaming Sub Feb 04, 2012 5:20 am


Mihail Šolohov Mihail11

Mihail Aleksandrovič Šolohov (Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов) je bio sovjetski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Rođen je 24. maja 1905. u seocetu Krusilinu, blizu varošice Vešenska, na Donu i na njemu je proveo gotovo celi život, te je tako veoma dobro poznavao život donskih Kozaka. Sam je rekao: „Rođen sam na Donu, tamo pohađao školu, formirao se kao čovek i kao pisac“. Šolohov, međutim, nije bio Kozak: Njegova majka, Anastasija D. Cernjikova, bila je po ocu Ruskinja, a majka joj je jednim delom bila Tatarka; otac mu je bio trgovac, Rus, Aleksandar M. Šolohov. Njegova majka je prvo bila udata za kozačkog gardistu Stepina Kuznjecova. Mihail je zbog toga imao mnogo poteškoća - ismejavali su ga jer nije mogao nositi očevo prezime, sve dok prvi majčin muž nije umro. Kako su bili doseljenici na Don, ni Cernjikovi, ni Šolohovi nisu imali privilegovan status, iako su živeli i ponašali se poput drugih Kozaka. U svom stvaralaštvu Šolohov je nastojao da piše izvan uticaja socijalnog realizma, zbog čega je imao dosta neprilika sa samim vrhom SSSR-a, pa i sa samim Staljinom. Međutim, Šolohov je morao biti prihvaćen, jer njegove donske pripovetke predstavljaju čisti socijalni realizam, i one su mu bile svojevrsno iskupljenje. Dobitnik je gotovo svih sovjetskih književniih nagrada, a 1965. dobio je i Nobelovu nagradu za književnost, za delo ‚‚Tihi Don''.

Za umetničku snagu i istinitost kojima je u svojoj donskoj epopeji opisao istorijsku epohu života ruskog naroda.


Švedska kraljevska akademija nauka

Skoro ceo svoj život proveo je Šolohov na Donu, živeći sa kozacima. Zato nije neobično što je Don s kozacima glavna tema njegovog književnog stvaralaštva. Svojevrsna prethodnica ‚‚Tihom Donu'' bile su Šolohovljeve ‚‚Priče sa Dona". Već u njima se bavio kozačkim pitanjem, a one same obuhvataju različite vremenske periode: periode Šolohovu savremene i periode prelomne za istoriju Rusije i Podonja. ‚‚Tihi Don'' je najveće delo posleoktobarske ruske književnosti. Ovaj roman u četiri knjige nastajao je 15 godina: I i II deo štampani su 1928. i 1929., III - 1933, a posljednji IV deo - 1940. godine. Radnja romana obuhvata razdoblje od maja 1912. do marta 1922. godine. To je ujedno i period velikih zbivanja kako u svetskoj tako i u ruskoj istoriji: Prvi svetski rat, Februarska revolucija, Oktobarska revolucija, Građanski rat. Ruše stare norme morala i života uopšte, nastupa novo doba koje je u duhu ‚‚oslobođenja radnog naroda od kapitalističkih ugnjetavača", ‚‚pravilne raspodele" (svakom prema potrebi, svakom prema radu, itd.). Novi junaci su Marks, Engels, Lenjin. Krst, novi, bolji ljudi (boljševici) menjaju zvezdom, srpom i čekićem. Medutim, postoje i ljudi i etničke skupine kojima novi poredak ne odgovara i oni se bune - te ljude Šolohov je nastojao da prikaže i to mu je veoma zamereno. Umro je 21. februara 1984.

Ostala dela: ‚‚Azurna stepa", ‚‚Čovekova sudbina", ‚‚Uzorana ledina", ‚‚Oni su se borili za otadžbinu".


Amor fati

Live today
Still_dreaming
Still_dreaming
Administrator
Administrator

Broj poruka : 22089
Muški Jarac Godina : 36
Lokacija : In dreams...
Datum upisa : 15.01.2010

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu