Josip Pupačić
Zid :: Književnost :: Književnost
Strana 1 od 1
Josip Pupačić
Josip Pupačić hrvatski je književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti rođen 19. rujna 1928. godine. Ubraja se među najcjenjenije suvremene hrvatske pjesnike, a osobito je zapamćen po antologijskim pjesmama ,,More" - po mnogima jedna od najljepših pjesama u povijesti hrvatske književnosti - te ,,Tri moja brata", pjesmom začudne ljepote u kojoj se iznimnom izražajnošću suočava s tragičnom smrti trojice braće (obje ove pjesme objavio je 1954. godine).
Pupačić nakon klasične gimnazije u Splitu odlazi na studij književnosti u Zagreb. Od 1959. godine asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta, a u Lyonu i Londonu je lektor i profesor hrvatskog jezika.
Njegovu mladost je duboko obilježila smrt trojice braće, koja su poginula od strujnog udara dok su radila u hidroelektrani na rijeci Cetini. Ta ga je nesreća ispunila dubokim razočaranjem u Boga i ljude te sam bilježi da taj izazov nije izdržao. U svojoj poeziji razrješava svoj odnos sa smrću te prihvaća poziv u život, kojega osjeća u svojem dubokom odnosu s morem.
Pupačić je bio urednik književnih časopisa ,,Krugovi" i ,,Književnik". Zajedno sa svojim naraštajem oko časopisa ,,Krugovi" tražio je dublji, istinitiji životni realitet. Odmjerenom strukturom svojih refleksivnih metaforičkih pjesama očituje iskonsku vezanost uz podrijetlo i zavičaj. Ne privlači ga pritom toliko egzotika mediteranskog krajolika, koliko svijest o pripadnosti neprekinutom lancu što ga tvore preci i potomci, te svijest o ljudskom bivanju u jedinstvu sa zemljom kojoj pripadaju. U tu se bliskost uklapa i Pupačićeva vezanost uz more i njegovo vječno beskrajno bivstvo.
Između prve Pupačićeve zbirke ,,Kiše pjevaju nad jablanima" (1955) i posljednje ,,Moj križ svejedno gori" (1971) stanovita kriza u pjesnikovu stvaralaštvu poklapa se s njegovim sukobima s nekim pojavama u društvu. No izvore produbljenosti svojega lirskoga izričaja Pupačić je uvijek, pa tako i u posljednjoj zbirci, iznova nalazio u čudesnoj zavičajnoj utemeljenosti, sjećanju na djetinjstvo i lirskom oblikovanju i očitovanju proživljenog, što njegovu poeziju uzdiže u same vrhove novije hrvatske književnosti.
Dana 23. svibnja 1971. godine sa suprugom Benkom i kćeri Rašeljkom poginuo je u zrakoplovu beogradskog Aviogenexa koji se prevrnuo i zapalio prilikom slijetanja u zračnu luku Rijeka koja se nalazi na otoku Krku: u tragičnoj nesreći je poginulo 75 putnika i 3 člana posade. Josip Pupačić bio je zavolio Krk i osobito Omiš, te je planirao ondje kupiti kuću za svoju obitelj - ti su planovi prekinuti tragedijom u kojoj je stradala cijela obitelj.
Za života je objavio sljedeće zbirke pjesama: ,,Kiše pjevaju nad jablanima", ,,Mladići", ,,Cvijet izvan sebe", ,,Oporuka", i ,,Ustoličenje". Posthumno su mu izašle zbirke: ,,Moj križ svejedno gori" i ,,Uspravan hod".
- Videobiografija:
Gnothi seauton!
polly88- Moderator
- Broj poruka : 6404
Godina : 36
Lokacija : across the universe
Datum upisa : 28.07.2010
Josip Pupačić - Proljeće
Proljeće
Došlo je k meni kradom
s granom u plašljivom oku.
Na dlanu je nosilo nebo,
u vjetru je kupalo vrat.
I ja sam, rumen
ko oblak,
obujmio nebo i vjetar.
Ko kiša su pjevale ruke,
ko rijeka je proticao dan...
Poljubio sam proljeće...
Došlo je k meni kradom
s granom u plašljivom oku.
Na dlanu je nosilo nebo,
u vjetru je kupalo vrat.
I ja sam, rumen
ko oblak,
obujmio nebo i vjetar.
Ko kiša su pjevale ruke,
ko rijeka je proticao dan...
Poljubio sam proljeće...
Gnothi seauton!
polly88- Moderator
- Broj poruka : 6404
Godina : 36
Lokacija : across the universe
Datum upisa : 28.07.2010
Josip Pupačić - Molitva ljubavi
Molitva ljubavi
Kad me ispuniš
postajem svijetao iznutra
i, svijetleći, obasjavam prostor
u koji te unosim.
Kad te nestane
odjednom potamnim
Tvoje useljavanje i iseljavanje
preobražava me
kao što mijene preobražavaju godine
Ako sam godina koja po tebi ima svoja doba
daj
u trenutku moga djela
ostani prisutna u meni
Tek tako bih
nestvaran za život
sjao
iz krute skamenjene prošlosti
u nedodirnute zrakama tvoje nježnosti
tamne ponore duše
Kad me ispuniš
postajem svijetao iznutra
i, svijetleći, obasjavam prostor
u koji te unosim.
Kad te nestane
odjednom potamnim
Tvoje useljavanje i iseljavanje
preobražava me
kao što mijene preobražavaju godine
Ako sam godina koja po tebi ima svoja doba
daj
u trenutku moga djela
ostani prisutna u meni
Tek tako bih
nestvaran za život
sjao
iz krute skamenjene prošlosti
u nedodirnute zrakama tvoje nježnosti
tamne ponore duše
Gnothi seauton!
polly88- Moderator
- Broj poruka : 6404
Godina : 36
Lokacija : across the universe
Datum upisa : 28.07.2010
Josip Pupačić - Budi moja noć
Budi moja noć
Dođi, koja si moja
u moju noć.
Stvori, koja si moja
moju noć:
utišaj ovu tišinu.
Umiri ovaj mir. Utopi
ovu smrt. Proširi ovu
sobu. Razori ovaj zid.
Podigni ovo nebo. Pomiri
ove sjene. Pokosi
ovu kišu. Uglazbi
ove suze. Rascvjetaj
ove ruke.
Sazidaj ove riječi. Izliječi
ove oči.
I postani moja noć.
Budi
moja noć.
Dođi, koja si moja
u moju noć.
Stvori, koja si moja
moju noć:
utišaj ovu tišinu.
Umiri ovaj mir. Utopi
ovu smrt. Proširi ovu
sobu. Razori ovaj zid.
Podigni ovo nebo. Pomiri
ove sjene. Pokosi
ovu kišu. Uglazbi
ove suze. Rascvjetaj
ove ruke.
Sazidaj ove riječi. Izliječi
ove oči.
I postani moja noć.
Budi
moja noć.
Gnothi seauton!
polly88- Moderator
- Broj poruka : 6404
Godina : 36
Lokacija : across the universe
Datum upisa : 28.07.2010
Zid :: Književnost :: Književnost
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu